Nakon što žena oboli od karcinoma dojke suoči se s tisuću pitanja. Primarno joj je usmjeriti snage prema ozdravljenju i kreće s terapijama, nakon čega slijedi opravak. Zapravo, život kreće dalje s nekom novom svakodnevicom i treba ga nastaviti živjeti što je kvalitetnije moguće.

Puno žena odluči promijeniti mnoge stvari na koje prije nisu obraćale pažnju ili su ih zanemarivale. Nema čarobnog štapića kojim bi se mogle dovesti u red jer samo oboljela žena zna kakve psihološke i emotivne posljedice ostaju od početne dijagnoze i provedenog liječenja. Puno je faktora kojima se potrebno pozabaviti, no zajednička je želja svake žene spriječiti povrat bolesti ili istu držati pod kontrolom što je dulje moguće. Na neke faktore ne može se utjecati, no one na koje možemo bilo bi mudro staviti pod kontrolu.

Provedena su mnoga istraživanja o utjecaju prehrane i životnog stila nakon dijagnoze karcinoma dojke. Generalno preporuke mogu se svesti na:

• kvalitetu prehrane
• postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine
• provođenje tjelesne aktivnosti
• prestanak pušenja
• izbjegavanje alkohola

Žene koje su preboljele karcinom dojke imaju povećan rizik od razvoja drugog karcinoma, ali i kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 što sve povećava rizik od smrtnosti (mortaliteta).

Posljednjih godina provedena su brojna istraživanja koja su ukazala na to da bi zdrava prehrana mogla poboljšati preživljenje. Dugoročno istraživanje koje je provedeno u SAD-u uključilo je 8927 žena s invazivnim karcinomom dojke dijagnosticiranim u razdoblju od 1980. do 2010. i između 1991. i 2011. godine, s ciljem procjene u kojoj je mjeri preživljenje povezano s konzumacijom voćnih sokova, voća i povrća (1). Rezultati su pokazali da su žene koje su jele veće količine voća i povrća nakon dijagnoze raka dojke imale manji rizik od smrti u usporedbi s onima koje su ga najmanje konzumirale. Ukupan unos povrća pokazao se najznačajnijim faktorom povezanim s preživljenjem i smrtnosti od svih uzroka. Posebno se ističe pozitivan utjecaj konzumiranja zelenog lisnatog povrća i kupusnjača (brokula, cvjetača, kupus i prokulice).

Bitno je osvijestiti da prehrana ima ulogu u daljnjem životu i ne svesti se na auto-pilot koji će nas odvesti na nesvjesno ubacivanje hrane u tijelo, zadovoljavanje gladi, a ne ispunjavanje potreba koje su nam sada i te kako potrebne.

Dobiven je zanimljiv rezultat procjene pojedinačnog unosa voća i povrća. Unos borovnice bio je značajno povezan s nižom smrtnošću od raka dojke i smrtnosti od svih uzroka. Visoki unos jagoda i miješanog povrća bio je povezan s nižim rizikom od smrtnosti od raka dojke, a visoki unos brokule i zelene salate bio je povezan s nižim rizikom od smrtnosti od svih uzroka.

Provedena su istraživanja koja su procjenjivala povezanost unosa kupusnjača nakon dijagnoze i ishoda karcinoma dojke. Rezultati već spomenute studije sugeriraju da konzumacija kupusnjača može biti važna pri poboljšanju ukupnog preživljenja. Zanimljiv je i podatak  dobiven u studiji „Women’s Healthy Eating & Living (WHEL) Study“ koji je pokazao da je među pacijenticama s karcinomom dojke koje su uzimale tamoksifen, visok unos kupusnjača nakon dijagnoze bio povezan s 35 posto manjim brojem recidiva raka dojke (2). Postoje i istraživanja koja nisu pronašle vezu između unosa kupusnjača s ishodom karcinoma među korisnicima tamoksifena (3). Potrebna su daljnja istraživanja, no trebali bismo uvažiti svaki benefit koji možemo izvući iz pojedine hrane.

Ovo je primjer određene skupine hrane koju proučavaju znanstvenici i iako se istraživanja i ne „poklope“ činjenica je da nam određena hrana donosi dobrobit i trebamo razumjeti ulogu i važnost pojedine hrane. Time dobivamo mogućnost da na drugačiji način pojedemo brokulu, prokulice, kelj…  Konzumiranje hrane koja je dobra za nas sa svješću o njezinoj važnosti može učiniti veliku razliku.

Zapravo, to ne znači da bismo trebali početi jesti hranu koja nam ne odgovora ili koju ne volimo. Nije smisao tjerati se jesti određenu hranu iz straha, zbog stresa ili neke druge negativne emocije. Tijelu treba energija i treba mu pružiti hranu koja će nas podržati i koja ima najbolji potencijal baziran na znanstvenim dokazima. Ako vam neka hrana ne paše, ili je ne tolerirate, uvijek je možete zamijeniti nekom drugom koja ima isti ili sličan učinak.

Bitno je osvijestiti da prehrana ima ulogu u daljnjem životu i ne svesti se na auto-pilot koji će nas odvesti na nesvjesno ubacivanje hrane u tijelo, zadovoljavanje gladi, a ne ispunjavanje potreba koje su nam sada i te kako potrebne.

Preporuke

Općenito gledano, a uzimajući u obzir mnogobrojna istraživanja, preporuke uključuju:

• prehrana se temelji na namirnicama biljnog podrijetla
• izbjegavati visoko prerađenu hranu koja je bogata mastima i/ili šećerima
• ograničiti crvenog mesa
• izbjegavati mesne prerađevine i alkohol

Ribu bi trebalo konzumirati barem jedan do dva puta tjedno. Losos, tuna, pastrva, skuša, haringa, sardine, srdele i  morski pas dobar su izvor omega-3 masnih kiselina koje znaju biti deficitarne u prehrani.

Takva prehrana ne isključuje meso, jaja, mliječne proizvode već prednost daje namirnicama biljnog podrijetla. Preporuka je navedene namirnice konzumirati rjeđe i u manjim obrocima. Iznimno ribu bi trebalo konzumirati barem jedan do dva puta tjedno. Losos, tuna, pastrva, skuša, haringa, sardine, srdele i  morski pas dobar su izvor omega-3 masnih kiselina koje znaju biti deficitarne u prehrani. Istraživanja su pokazala da omega-3 masne kiseline koje nalazimo u ribi djeluju protuupalno i imaju povoljne učinke na onkogene proteine, kao i na kardiovaskularni, koštani i središnji živčani sustav, što ih čini izvrsnim kandidatima za primarnu i sekundarnu prevenciju raka dojke kod osoba s povećanim rizikom i preživjelih od raka dojke (4). Treba voditi računa o tome da što je riba veća, veći je rizik kontaminiranosti živom i ostalim okolišnim zagađivačima koji zagađuju mora i oceane. Preporučuje se jesti raznoliku ribu kako bi se smanjio rizik od prevelikog unosa kontaminanta. Sitna plava riba odličan je izbor.

Zašto se trebamo tako hraniti?

Zato što je preporučena prehrana bogata vlaknima, vitaminima, mineralima, znači svim poželjnim tvarima koje smanjuju rizik od razvoja karcinoma. Pored poznatih vitamina i minerala biljna hrana sadrži i fotokemijske spojeve. Fitokemikalije su prirodno prisutne, biološki aktivne tvari koje pronalazimo u biljkama. Odlikuju ih antimikrobna, antifungalna i antioksidativna svojstva i zato ih želimo u prehrani. Dodatno radi se o niskokaloričnoj prehrani koja pomaže i pri kontroli tjelesne težine.

Popis preporučenih namirnica

Uz navedene namirnice preporučuje se unos cjelovitih žitarica, mahunarki i orašastih plodova.

Cjelovite žitarice poput pšenice, smeđe riže, ječma, kvinoje i raži bogate su nizom spojeva koji donose dobrobit u prehrani: vlakna, vitamine, minerale i antioksidanse te predstavljaju snažne saveznike pri smanjenju rizika od razvoja karcinoma.

Mahunarke su također odličan izvor vlakana, vitamina, minerala i proteina. Studija provedena na 4706 žena pokazala je pozitivan učinak konzumacije prehrane s visokim udjelom graha u odnosu na rizik od karcinoma dojke, koji se smanjio za 20 posto.  Visok unos vlakana iz graha i hrane bogate vlaknima kao što su grah i žitarice može smanjiti rizik od ER-PR ovisnog raka dojke (5).

Orašasti plodovi imaju dugačku listu dobrobiti koju ostvarujemo ako ih uključimo redovito u prehranu. Rezultati nekih istraživanja pokazali da konzumacijom orašastih plodova, osobito ako se jedu umjesto crvenog ili prerađenog mesa ili rafiniranih žitarica, možemo smanjili oksidativni stres te time djelovati antiupalno u organizmu i utjecati na ekspresiju gena koji mogu dovesti do karcinoma.

Navedene preporučene namirnice tek su dio širokog spektra hrane koja nam se nudi. Vodeći se nizom znanstvenih istraživanja koja se bave utjecajem određene vrste hrane na karcinom, izdvojene su one za koje postoji niz dokaza da mogu pomoći učestalom konzumacijom. Treba razmisliti koliko prehranom na dnevnoj bazi unesemo tih namirnica, a koliko na tjednoj i mjesečnoj bazi, te krenuti u smjeru kreiranja vlastitog jelovnika.

Različite komponente u pojedinoj hrani mogu djelovati na dobrobit našeg zdravlja, no unosom određenih kombinacija hrane u istom obroku postižemo sinergiju namirnica koja nam omogućuje učinkovitije djelovanje različitih spojeva koji mogu svojim funkcionalnim svojstvima pridonijeti u prevenciji bolesti i poboljšanju zdravlja.

Sukladno smjernicama bilo bi dobro prehranu bazirati na namirnicama biljnog podrijetla. Povrće, cjelovite žitarice i mahunarke neka vam budu glavni dio obroka, a hrana životinjskog podrijetla prilog. Obrnuto „tradicionalnom“ obroku u kojem je meso glavna komponenta. U prehrani koristite mahunarke i gljive umjesto mesa. Uvedite tzv. „bezmesni“ dan i dajte mašti na volju prilikom pripreme obroka. Dostupni su najrazličitiji vegetarijanski i veganski recepti pa ih isprobajte.

Različite komponente u pojedinoj hrani mogu djelovati na dobrobit našeg zdravlja, no unosom određenih kombinacija hrane u istom obroku postižemo sinergiju namirnica koja nam omogućuje učinkovitije djelovanje različitih spojeva koji mogu svojim funkcionalnim svojstvima pridonijeti u prevenciji bolesti i poboljšanju zdravlja.

Primjer sinergističkog djelovanja je kombinacija rajčica i brokule koja se pokazala učinkovita za  usporavanje rasta tumora prostate kod štakora koji su hranjeni kombinacijom rajčica i brokule za razliku od štakora koji su jeli hranu koja je sadržavala samo brokulu ili samu rajčicu (6). Poznato je da vitamin C može povećati količinu željeza koje tijelo apsorbira iz biljnih izvora (ne-hem željeza). Stoga se preporučuje konzumiranje hrane bogate vitaminom C, uz biljnu hranu koja sadrži željezo (zeleno lisnato povrće, mahunarke, orašastih plodova, sjemenki, tofu..). Ako konzumirate špinat dobro je dodati sok limuna kako bi se povećala iskoristivost željeza.

Životinjski proteini mogu se konzumirati po izboru ovisno o osobnim preferencijama. U tome slučaju prednost treba dati organski uzgojenim životinjama i jajima, ribi, organskim mliječnim proizvodima.

Udio pojedine grupe namirnica može se prilagođavati ovisno o trenutnim potrebama organizma. Primjerice, ako se nalazimo u fazi oporavka ili treniranja, udio proteina može se povećati. Ako se radi o redukciji mase tada se može smanjiti udio masti. Preporučene smjernice su okvir kojeg oblikujemo prema vlastitim potrebama i stanju organizama.

Na kraju može se zaključiti da jedan dan tijekom kojeg konzumiramo dobru ili „lošu“ namirnicu neće učiniti veliku razliku u odnosu na prevenciju karcinoma prehranom. Ono što se računa, ukupne su prehrambene navike, to kako se općenito hranimo! Kada u svoje tijelo unosimo kvalitetnu hranu i hranimo se najboljom hranom koju priroda može ponuditi, naše će nam tijelo biti zahvalno i vratit će nam na isti način.

Izvori:

1. Maryam S. Farvid; Michelle D. Holmes; Wendy Y. Chen; Bernard A. Rosner; Rulla M. Tamimi; Walter C. Willett ; A. Heather Eliassen „Postdiagnostic Fruit and Vegetable Consumption and Breast Cancer Survival: Prospective Analyses in the Nurses’ Health Studies“ Cancer Res(2020) 80 (22): 5134–5143.
2.  Thomson CA, Rock CL, Thompson PA, Caan BJ, Cussler E, Flatt SW, et al. Vegetable intake is associated with reduced breast cancer recurrence in tamoxifen users: a secondary analysis from the Women’s Healthy Eating and Living Study. Breast Cancer Research and Treatment. 2011;125(2):519-527.
3. Sarah Nechuta,Bette J. Caan, Wendy Y. Chen, Marilyn L. Kwan,Wei Lu, Hui Cai, Elizabeth M. Poole,Shirley W. Flatt, Wei Zheng, John P. Pierce, Xiao Ou Shu. „Post-diagnosis Cruciferous Vegetable Consumption and Breast Cancer Outcomes: a Report from the After Breast Cancer Pooling Project“. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev. 2013 Aug; 22(8): 1451–1456.
4. Carol J Fabian, Bruce F Kimler 2, Stephen D Hursting. Omega-3 fatty acids for breast cancer prevention and survivorship. Breast Cancer Res. 2015 May 4;17(1):62.
5. Sangaramoorthy M, Koo J, John EM. Intake of bean fiber, beans, and grains and reduced risk of hormone receptor-negative breast cancer: the San Francisco Bay Area Breast Cancer Study. Cancer Med. 2018 May;7(5):2131-2144.
6. Jessica K Campbell, Kirstie Canene-Adams, Brian L Lindshield, Thomas W-M Boileau, Steven K Clinton, John W Erdman Jr. Tomato phytochemicals and prostate cancer risk. J Nutr. 2004 Dec;134(12):3486S-3492S
7. David Servan-Schreiber. Protiv raka: Nov način života. Plentopija 2008.

O AUTORICI:

Mr. sc. Koraljka Knezić, dipl. ing. preh. teh., rođena je 1976. u Zagrebu, završila je Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu te magistrirala na području nutricionizma. Radi u Državnom inspektoratu, graničnoj sanitarnoj inspekciji. Prije toga se 15 godina u Ministarstvu zdravstva bavila zakonodavnim i inspekcijskim poslovima na području sigurnosti hrane. Krajem 2019. i sama je oboljela od karcinoma dojke. Život nakon završenog liječenja usmjerio ju je na proučavanje i prilagođavanje prehrane kako bi se što bolje nosila s tegobama. Osobnim iskustvom i stručnim znanjem želi pomoći drugim ženama kako bi se lakše nosile s nutritivnim izazovima i poboljšale si kvalitetu života.

Objava Preporuke za prehranu nakon provedenog liječenja karcinoma dojke pojavila se prvi puta na Nisi sama.